Vrijeme spavanja i njegova duljina individualna je stvar. Svatko od nas može imati različite potrebe i sklonosti. Međutim, znanstvenici su mišljenja da postoji nešto što se zove “zlatni sat”. To je vremenski okvir u kojem trebamo ići u krevet navečer kako bismo održali zdravlje i dobrobit dugi niz godina. I nije važno jeste li ranoranilac ili noćna ptica.
Spavati nedvojbeno je vrlo važno i ne bismo ga smjeli zanemariti. Nije tajna da nedostatak sna negativno utječe na tijelo, uzrokuje umor, pogoršanje kognitivnih funkcija i veći rizik od mnogih bolesti. Zanimljivo, ni previše sna nije dobro za nas. Idealno bi bilo, dakle, dosegnuti zlatnu sredinu, kako u duljini tako iu broju sati sna.
Prema studiji objavljenoj u Europskom kardiološkom društvu, nije važna samo duljina sna, već i vrijeme spavanja. Nakon šest godina promatranja navika više od 80.000 volontera, znanstvenici su došli do iznenađujućih zaključaka. Ispostavilo se da je najviše zdravstvenih problema imala grupa koja je odlazila spavati kasno, oko ponoći ili kasnije.
Oni koji preferiraju noćni način života mogu imati do 25% veću vjerojatnost da će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo, prerano lijeganje također nije dobro. Za one koji idu spavati prije 22 sata, rizik od kardiovaskularnih problema može se povećati za 12 posto.
Istraživanje na više od 1000 japanskih radnika pokazalo je da oni koji su išli spavati kasnije od ponoći imaju veću vjerojatnost da će doživjeti simptome depresije.
Prema stručnjacima, najbolje vrijeme za odlazak u krevet je između 22 i 23 sata – barem kada je u pitanju zdravlje srca. Međutim, ovaj vremenski okvir se čini vrlo razumnim – ni prerano ni prekasno.
Prema Nacionalnoj zakladi za spavanje, odrasloj osobi potrebno je prosječno sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći kako bi uživala u dobrom zdravlju i blagostanju, iako naravno postoje ljudi koji spavaju manje.
Trebamo shvatiti da na kvalitetu sna ne utječu samo njegova duljina i trajanje. Važni su i pravi uvjeti u spavaćoj sobi – trebala bi biti tamna i svježa. Većina ljudi lošije spava nakon obilnog obroka ili kada su gladni. Pobrinimo se i za udoban (ne premekan!) krevet te posteljinu i pidžame od matiranih, prozračnih materijala. Sve to može značajno povećati našu udobnost i u konačnici rezultirati kvalitetnijim i učinkovitijim snom.
