Najzdraviji limun je onaj koji se pojede cijeli, čak i s gorkim albedom, kojeg inače izbjegavamo. Limun bi bilo teško konzumirati kao jabuku, pa u pomoć priskače trik – citrus jednostavno stavite u hladnjak i potom ga naribajte. Zašto koristiti ovu metodu? O tome ćemo raspravljati u nastavku.
Limun obično povezujemo s vitaminom C koji se nalazi u soku citrusa, ali – kako se pokazalo – limunova korica ima najviše zdravstvenih prednosti. Izvor je limonoida, fitokemikalija koje pokazuju antioksidativna svojstva. Osim toga, limunova korica sadrži otprilike 10 puta više vitamina od limunovog soka.
Smrznuti limun – koja su njegova svojstva?
Kora limuna izuzetno je vrijedna za naše zdravlje. Sadrži spojeve koji reguliraju razinu krvnog tlaka i djeluju kao prirodni antidepresivi. Limunova kora također sadrži rutin koji inhibira oksidaciju vitamina C, tako da ova tvar duže cirkulira u tijelu.
Osim toga, istraživanje stručnjaka s Instituta za hranu i poljoprivredne znanosti Sveučilišta Florida pokazalo je da agrumi vjerojatno inaktiviraju stanice raka. Zanimljivo je da limun oštećuje samo stanice raka, a ostale stanice ostavlja netaknutima. No, kako biste uživali u svim tim svojstvima, limun trebate pojesti cijeli, što možete postići zamrzavanjem.
Zašto jesti smrznuti limun?
Da biste maksimalno iskoristili dobrotu koju limun nudi, treba ga jesti cijelog, pa ga je najbolje zamrznuti (cijelog ili narezanog na kriške), a zatim ga naribati zajedno s korom, pulpom itd. Svježi limun teže je koristiti cijele, uglavnom zbog gorkog okusa albeda, bijelog, spužvastog dijela ploda.
S druge strane, smrznuti i naribani limuni mogu se dodavati salatama, umacima, hladnim i toplim napicima, slasticama i sl. Odlično obogaćuju okus jela i slastica. Savršeno obogaćuju okus jela i daju mu osvježavajući štih. Smrznuti limun, nariban cijeli, također je odličan dodatak limunadama koje su idealne za gašenje žeđi po vrućem vremenu.
Kako ukloniti pesticide i vosak iz kore limuna?
Međutim, prije nego bacite limun u zamrzivač, trebali biste ukloniti sve pesticide ili vosak iz kore. Prvi korak trebao bi biti ispiranje voća u kiseloj vodi – u vodu dodajte jabučni ocat ili limunsku kiselinu. Ovaj proces učinkovito uklanja sve bakterije koje su se mogle naseliti na kožici voća.
Nakon ovog koraka voće treba uroniti u lužnatu otopinu (na litru vode dodaju se dvije žličice sode bikarbone). U ovoj otopini voće treba stajati oko 15 minuta. Zahvaljujući ovom jednostavnom triku, ostaci pesticida i konzervansa nestaju s površine voća. Nakon završetka ovog procesa, voće treba temeljito isprati pod tekućom vodom.
