Nije uzalud doručak nazvan najvažnijim obrokom u danu. Odgovoran je za poticanje metabolizma, balansiranje razine šećera u krvi i opskrbu potrebnom energijom. Prema riječima biokemičara i autora bestselera o pravilnoj prehrani, najbolji izbor je odabrati suho jelo, primjerice omlet s povrćem.
Nestabilna razina glukoze? Počnite sa suhim doručkom
Mnogi od nas ujutro instinktivno posežu za svježim voćem, slatkim pecivima ili zobenim pahuljicama s orašastim plodovima i voćem, koji se smatraju kraljem doručka.
Pritom je stabilizacija razine šećera iznimno važna, posebice za pravilnu funkciju mozga, kaže Jessie Inchauspé, francuska biokemičarka, autorica bestselera o pravilnoj prehrani i influencerica na Instagramu poznata pod pseudonimom Glucose Goddess. objašnjava u intervjuu za magazin Vogue.
“Neuroni reagiraju na upalu nakon naglog porasta razine šećera. Tada možemo osjetiti tzv. moždanu maglu koja se manifestira problemima koncentracije, otežanim pamćenjem ili kroničnim umorom. To povećava rizik od razvoja neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti .Zdrava prehrana ključ je zaštite mozga od ovih bolesti”, upozorava stručnjak.
I dodaje da je pravilno sastavljen doručak neizostavni dio zdrave prehrane.
“Izvještava se da velika većina stanovništva ima nestabilnu razinu glukoze. Slani doručak odličan je alat u borbi protiv ovog problema”, ističe.
Kako bi trebao izgledati idealan doručak?
Što biste trebali staviti na tanjur ujutro?
Omlet od dva jaja s feta sirom i rajčicama cjelovit je i uravnotežen obrok koji će spriječiti nagli porast glukoze što dovodi do kasnijeg pada energije i kulinarskih okusa, savjetuje Inchauspé.
Ovo je samo jedan primjer. Umjesto jaja, možemo odabrati druge izvore proteina, poput nezaslađenog jogurta, tofua ili maslaca od kikirikija. Prikladni su i sendviči s dizanim integralnim kruhom, tahinijem i povrćem, suhe zobene pahuljice sa špinatom, jajima, gljivama i avokadom ili svježi sir s cherry rajčicama, krastavcem, soli i paprom.
“Ključ uspjeha je spriječiti skok šećera u krvi. Kad dođe do tako naglog porasta, naši mitohondriji postaju preopterećeni i počinju proizvoditi kemikalije zvane slobodni radikali, koji oštećuju naše stanice, mutiraju DNK, dovode do oksidativnog stresa i upala”, objašnjava stručnjak.
Ipak, ljubitelji slatkiša ne moraju krsiti ruke. Stručnjak za njih ima praktične savjete.
“Šećera se ne moramo u potpunosti odreći, samo moramo naučiti kada ga jesti kako bismo što manje štetili zdravlju. Ne zaboravimo dan započeti suhoparnim okusom. Ako imamo jak apetit za slatkišima, jedimo ih kao desert nakon slanog doručka, nikako na početku obroka,” zaključuje Inchauspé.
