Zelene šljive na prvi pogled mogu djelovati neupadljivo. No, u sebi kriju pravo bogatstvo okusa i nutritivnih vrijednosti. Od snažnih antioksidansa do vrijednih vitamina i minerala, ovo voće pravo je blago za one koji brinu o zdravoj prehrani. Provjerit ćemo kakva svojstva ima zelena šljiva, što se s njom može raditi i u kojim se sortama najčešće nalazi.
Zelene šljive – nutritivna svojstva
Zelene šljive, također poznate kao “erik” u Turskoj i “ume” u Japanu, jesu voće sa iznimna nutritivna i zdravstvena svojstva. Iako se na prvi pogled čine neuglednima, njihov sastav i djelovanje na ljudski organizam su impresivni. Spadaju u niskokalorično voće, što ih čini izvrsnim izborom za one koji brinu o svojoj figuri. Uz sadržaj od samo 46 kcal na 100 grama, možemo ih jesti bez brige o višku kalorija.
- Nutritivne vrijednosti zelenih šljiva
U zelenim šljivama prevladavaju ugljikohidrati, posebice jednostavni šećeri koji brzo daju energiju. Udio ugljikohidrata je oko 11 grama na 100 grama voća. Što se tiče sadržaja vitamina zelene šljive posebno se ističu visokim udjelom vitamina C koji igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i djeluje kao snažan antioksidans. U svakih 100 grama šljive nalazi se oko 9,5 mg ovog vitamina.
Ovo jedinstveno zeleno voće također osigurava druge važne vitamine, uključujući vitamin Akoji podržava zdravlje očiju (345 IU), vitamin E (0,26 mg), poznat po svojim antioksidativnim svojstvima, i vitamin K (6,4 µg), što je važno za pravilno zgrušavanje krvi. Zelene šljive sadrže i vitamine B skupine, kao što su tiamin, riboflavin i niacin, koji podržavaju metaboličke funkcije, iako su njihove količine relativno male.
Zelene šljive također sadrže mnoge vrijedne minerale koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma. Sadrže značajnu količinu kalij (157 mg na 100 g), što pomaže u regulaciji krvnog tlaka i podržava aktivnost mišića. Ostali važni minerali uključuju kalcij (6 mg), koji podržava zdravlje kostiju, željezo (0,17 mg) važan za stvaranje crvenih krvnih stanica, magnezij (7 mg) za potporu živčanog sustava i fosfor (16 mg) važan za zdravlje kostiju i zuba.
Prisutnost vlakana, otprilike 1,4 g na 100 g, podupire pravilnu probavu i pomaže u sprječavanju zatvora. Zahvaljujući visokom udjelu pektina, zelene šljive djeluju kao prirodni čistač probavnog trakta, pomažu u uklanjanju toksina i viška kolesterola.
- Zdravstvena svojstva zelenih šljiva
Zelene šljive karakteriziraju mnoga zdravstvena svojstva. Sadrže antioksidanse poput polifenola, katehini i klorogenska kiselinakoji podupiru borbu protiv slobodnih radikala, čime pomažu u smanjenju rizika od raka i kardiovaskularnih bolesti.
Zbog prisutnosti vitamina skupine B, redovita konzumacija zelenih šljiva također može imati koristi za kognitivne funkcije i zdravlje živčanog sustava. Također je vrijedno znati da ove sorte šljive imaju protuupalna svojstvakoji podupiru liječenje upala u tijelu i pomažu u poboljšanju cjelokupnog zdravstvenog stanja.
Što možete napraviti od zelenih šljiva?
Zelene šljive idealne su za pripremu džemova i marmelada. Njihova prirodna kiselost daje konzervama jedinstven okus. Za pekmez šljive operite i izvadite im koštice. Kuhajte voće na laganoj vatri nekoliko sati dok se ne zgusne. Džemovi se mogu mijenjati dodavanjem cimeta, vanilije ili klinčića.
Kompot od zelenih šljiva je osvježavajući napitak koji se može piti topao ili hladan. Priprema se kuhanjem voća s vodom, šećerom i omiljenim začinima. Zelene šljive se mogu i kiseliti, što im daje jedinstven, blago kiselkast okus. U ovom obliku koriste se u Japanu, gdje su poznati kao umeboshi. Ovo voće se može dodati i u kiselo tijesto, kolače ili pite od dizanog tijesta. Od njihove baze mogu se pripremati jedinstveni likeri, sladoledi i sorbeti, ali i topli deserti.
Zelene šljive dobro idu uz meso, posebno perad i svinjetinu. Od njih se mogu pripremati razni umaci i ajvari. U salatama dobro kontrastiraju s feta sirom, orašastim plodovima i povrćem na žaru.
Zelene šljive – sorte
Iako su zelene šljive manje popularne od svojih ljubičastih pandana, postoje mnoge zanimljive sorte koje vrijedi istražiti. Evo nekoliko njih:
- Zeleni rododendron – ovo je jedna od najstarijih i najvrjednijih sorti zelenih šljiva. Dolazi iz Francuske, a karakteriziraju ga mali zeleni plodovi blagog, slatko-kiselog okusa. Plodovi joj sazrijevaju krajem kolovoza. Mogu se jesti sirovi ili se od njih prave džemovi i kompoti;
- Green Gage – poznata i kao Renkloda Ulena je sorta porijeklom iz Francuske. Plodovi su veći od zelene renklode i imaju intenzivnu zelenu boju. Njihovu pulpu karakterizira iznimna sočnost i slatkoća, pa su prikladni kao sastojak pekarskih proizvoda i slastica;
- Japanska šljiva Comet – manje je poznata sorta koja dolazi iz Kine. Pojavio se u Poljskoj 1970-ih. Plodovi ove sorte imaju egzotičan izgled i vrlo su ukusni;
- Hermanova šljiva – dolazi iz Švedske i križanac je sorti Car i Ruth Gerstetter. Cijenjen je zbog otpornosti na mraz, štetočine i bolesti. Plodovi su srednje veliki, zeleni s blagom žutom nijansom, a meso je slatko i sočno;
