U novoj studiji koja je uključivala 21 par blizanaca, jedan blizanac slijedio je vegansku prehranu, dok drugi blizanac nije ni na koji način ograničavao unos hrane. Eksperiment koji je trajao osam tjedana pokazao je da veganska prehrana može u kratkom roku usporiti proces starenja i smanjiti biološku starost.
Svaka osoba ima određenu kronološku dob, koja se računa od datuma rođenja. Postoji i biološka dob, koja se utvrđuje na temelju starenja tjelesnih funkcija. Ova dob odražava zdravlje stanica i tkiva osobe i na nju mogu utjecati bolest, način života, okolišni čimbenici i drugi čimbenici.
Istraživanje blizanaca
U novom radu istraživači su promatrali utjecaj prelaska na vegansku prehranu. U studiju su pozvali 21 par jednojajčanih blizanaca. Uzorak se sastojao od 77% žena, a prosječna dob sudionica bila je 40 godina. Istraživači su željeli otkriti kakve se promjene događaju kada jedno od njih slijedi vegansku prehranu, a prehrana drugog uključuje sve, uključujući meso, jaja i mliječne proizvode svaki dan.
Eksperiment je trajao dva mjeseca. Prva četiri tjedna sudionici su jeli obroke posebno pripremljene za njih, a sljedećih su ih tjedana pripremali sami nakon kratkih tečajeva kuhanja.
Rezultati studije ukazuju na to nekoliko mjeseci veganske prehrane može usporiti proces starenja i smanjiti biološku starost. No, autori naglašavaju da rezultate, koji su se pojavili u časopisu BMC Medicine, treba uzeti s rezervom, također zbog ograničenja u načinu na koji je istraživanje provedeno.
Veganska prehrana protiv procesa starenja
Autori studije istraživali su promjene u razini metilacije DNK blizanaca. Proces metilacije DNA dovodi do promjena u aktivnosti određenih gena bez promjene izvorne sekvence DNA. Razine metilacije DNA znanstvenici koriste za određivanje zdravlja stanica i tkiva kod ljudi. Njegovi obrasci se mijenjaju tijekom života i napreduju s biološkom dobi osobe, koja može biti viša ili niža od dobi mjerene u proživljenim godinama. Općenito povećana metilacija DNA smatra se markerom progresivnog starenja.
DNA metilaciju moguće je analizirati uzimanjem uzoraka krvi – tako su uzeti od sudionika na početku, u četvrtom i osmom tjednu istraživanja. Zatim su ih uspoređivali kako bi saznali je li i kako promjena prehrane utjecala na tijelo sudionika. Istraživači su koristili razine metilacije DNK kako bi zaključili biološku dob sudionika.
Zanimljivo, istraživači su primijetili smanjenje procijenjene biološke dobi kod sudionika koji su slijedili vegansku prehranu, ali ne i kod onih koji su jeli sve. Kod onih koji su prešli na vegansku prehranu također su primijetili smanjenje markera starenja srca, jetre te upalnih i metaboličkih sustava.
Ograničenja studije
Međutim, autori naglašavaju da nije jasno u kojoj se mjeri uočene razlike između sudionika mogu pripisati prehrani. Sudionici koji pridržavali su se veganske prehrane, izgubili su u prosjeku dva kilograma više od svoje braće i sestara svejeda, jer su unosili manje kalorija. Istraživači izvješćuju da su te razlike u gubitku težine mogle pridonijeti uočenim razlikama u epigenetskoj dobi između dviju skupina. Druge studije su pokazale da restrikcija kalorija usporava starenje kod miševa i majmuna.
Iako je zanimljivo vidjeti smanjenje biološke starosti nakon tako kratkog vremena, duljina studije također znači da nisu uzeti u obzir dugoročni učinci promjena u prehrani.
–Ako veganska prehrana nije nadopunjena vitaminom B12, razvija se nedostatak vitamina B12, što uzrokuje kronično i često podmuklo oštećenje živčanog sustava, rekao je Tom Sanders, profesor emeritus prehrane i dijetetike na King’s Collegeu u Londonu. – Dugogodišnja promatranja vegana također pokazuju nepovoljan učinak ove dijete na gustoću kostiju, što je vjerojatno posljedica vrlo niskog unosa kalcija i proteina. Iako opservacijske studije pokazuju da bi veganska prehrana mogla imati blagotvoran učinak na zdravlje ljudi srednje dobi (na primjer, manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2), to se ne odnosi na starije vegane, koji očito imaju viši rizik od gubitka mišićne mase, niske gustoće kostiju i neuroloških poremećaja koji značajno utječu na kvalitetu života, dodao je.
Autori rada ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdila veza između sastava prehrane, težine i procesa starenja.
