Dijeta za starije osobe. Kako bi to trebalo izgledati? Koliko obroka dnevno trebaju jesti starije osobe? S godinama se mijenja potreba za osnovnim hranjivim tvarima. Osim toga, starije osobe često boluju od raznih bolesti koje se promjenom prehrane mogu ublažiti ili spriječiti. To je jedan od razloga zašto je dobro odabrana prehrana toliko važna za starije osobe.
- Prehrana starijih osoba treba biti uravnotežena i prilagođena njihovim individualnim potrebama. Između ostalog, važno je uzeti u obzir bolesti od kojih starija osoba boluje, kao i njihove kalorijske potrebe.
- Za sastavljanje idealnog jelovnika za starije osobe preporučljivo je konzultirati se s liječnikom ili dijetetičarom.
- Starije osobe trebale bi redovito piti vodu. Starije osobe više nisu žedne kao nekada, stoga je tim važnije voditi računa o njihovoj dobroj hidrataciji.
- Češći ali manji obroci. Najbolje djeluje kod zdravih starijih osoba
Usporavanje metabolizma ili smanjeni apetit. Prehrana starije osobe treba odgovarati promjenama koje se u tijelu događaju s godinama. Iz tog razloga bi prehrana starijih ljudi trebala izgledati malo drugačije od one mlađih. Najvažnije je da obroci budu prvenstveno uravnoteženi i raznovrsni, što će svakako pozitivno utjecati na dobrobit i zdravlje.
Osim prehrane, u održavanju zdrave tjelesne težine pomoći će i svakodnevna tjelesna aktivnost.
Dijeta za starije osobe: osnovna načela
Dijeta za starije osobe mora uzeti u obzir njihove individualne potrebe. Oni su prilično često povezani s bolešću od koje starija osoba pati. Stoga je preporučljivo posavjetovati se s liječnikom ili dijetetičarom o ovom pitanju, osobito ako bolujete od dijabetesa ili ateroskleroze.
Prosječna kalorijska potreba starijih osoba općenito je 1500-1700 kcal za žene i 1800-2000 kcal za muškarce. Kalorijske potrebe treba odrediti pojedinačno za svaku osobu – to se može učiniti pomoću kalkulatora dostupnih na internetu ili pitati medicinsku sestru ili liječnika opće prakse ili posjetiti dijetetičara.
Prilikom sastavljanja jelovnik za starije osobe važno je razmotriti nekoliko ključnih točaka. On je prvi redovito pijenje vode i negaziranih pića poput svježih sokova ili mliječnih napitaka.
Drugo važno pravilo je ograničite unos soli i ljute papričice, dok je idealna zamjena začinsko bilje. Stariji bi također trebali redovito konzumirati ribu (vrijedan izvor vitamina D) i mliječne proizvode, ali štedljivo koristiti meso i kobasice. Stariji bi također trebali izbjegavati teško probavljivu hranu i alkohol.
Što bi trebalo biti na tanjuru seniora?
Stručnjaci preporučuju da hrana za starije osobe bude bogata vitaminima A, D, C i E, te kalijem, magnezijem, kalcijem i željezom. U svakodnevnoj prehrani treba izbjegavati i napitke poput kave, čaja i gaziranih pića koji mogu spriječiti apsorpciju spomenutih vitamina i minerala.
Na jelovniku ne smije nedostajati povrće i voće. Oni bi trebali biti neizostavan dio dnevnog jelovnika – i kao glavni obroci i kao međuobroci. Mogu se jesti sirovi ili u obliku frapea i kremastih juha.
Još jedan dio nutricionističke slagalice su mliječni proizvodi koji osiguravaju kalcij, koji je toliko potreban u ovoj dobi. Ovdje su najbolji jogurti, kefir, bijeli nemasni sir i svježi sir.
Također bi trebali biti dio prehrane proizvodi od žitarica. Najbolje je birati višezrnate i što manje prerađene. Pripada na popis kruh od cjelovitog zrna, graham, griz (ječam ili heljda), zobene pahuljice ili ječmene pahuljice, smeđa riža ili tjestenina od cjelovitog zrna.
Stariji bi također trebali uključiti u svoju prehranu sjemenke, orašasti plodovi i biljne masti. Izbjegavajte prženu hranu, a preferirajte ribu i nemasno meso pripremljeno u pećnici ili na pari.
Na primjer, preporučuje se starijim osobama DASH dijeta, koja pomaže smanjiti ili spriječiti visoki krvni tlak. Ova dijeta izbjegava kokosovo ulje, palmino ulje, pića zaslađena šećerom, sol, masno meso ili mliječne proizvode kao što su sirevi i plavi sirevi. Osim toga, treba ograničiti slastice, osobito visokoprerađene slatkiše koji sadrže i transmasti.
Koliko puta dnevno starije osobe trebaju jesti?
Stariji bi trebali jesti 5 do 6 obroka dnevno. Ovdje vrijedi važno pravilo: bolje je jesti manje, ali češće. Ovaj ritam poboljšava probavu i može izbjeći zatvor, probavne smetnje ili žgaravicu. Također je važno da barem jedan od dnevnih obroka bude topao.
Vodu treba redovito dodavati između pojedinih obroka. Stariji ljudi ne osjećaju žeđ u tolikoj mjeri kao mlađi pa mnogo rjeđe posežu za vodom. To je greška.
To može dovesti do mnogo bržeg dehidracija s višestrukim posljedicama, uključujući disfunkciju svih organa. Neredovito pijenje vode može dovesti do problema s mokrenjem i probavom, kao i kognitivnih poremećaja.
Muškarci bi stoga dnevno su trebale piti 2,5 litre ili 10 čaša vode, a žene 2 litre ili 8 čaša vode. Najbolje je izabrati mineralnu ili izvorsku vodu. Mogu se dodati i svježe cijeđeni sokovi, kompot ili mlijeko.
