Je li plijesan na hrani razlog za paniku? Saznajte koji se proizvodi mogu spasiti, a koji bi trebali otići u smeće, koje su posljedice plijesni i kako ih učinkovito spriječiti. Pročitajte praktične savjete koji će vam pomoći da sigurno pohranite hranu i izbjegnete nepotrebne zdravstvene rizike.
Plijesan na hrani problem je s kojim se mnogi od nas svakodnevno susreću. Iako smo često skloni bacati proizvode s tragovima plijesni, vrijedi razmisliti je li to uvijek potrebno. Jesu li sve vrste plijesni opasne? Je li sigurno jesti hranu nakon uklanjanja zaraženog dijela? U ovom ćemo članku razotkriti činjenice i mitove o plijesni u hrani kako biste mogli donositi informirane odluke u kuhinji.
Što je plijesan?
Postoji plijesan vrsta gljive koja raste u obliku višestaničnih niti. To je saprofitni organizam, što znači da uspijeva na mrtvim organskim tvarima poput hrane. Plijesni se šire putem spora koje se prenose zrakom i mogu se naseliti na hranu, potičući njezinu razgradnju. Iako se neke plijesni koriste u proizvodnji hrane, mnogi od njih mogu biti štetni za zdravlje ako se prekomjerno konzumiraju.
Činjenice i mitovi o plijesni u hrani
Plijesan na hrani otvara mnoga pitanja, stoga je korisno razlikovati činjenice od mitova. Jedan od popularnih mitova je vjerovanje da uklanjanje vidljive plijesni čini hranu sigurnom – to nije točno jer plijesan može prodrijeti dublje i nevidljivo kontaminirati proizvod. Još jedan mit je vjerovanje da su sve vrste plijesni štetne. Zapravo neke su plijesni, poput pljesnivih sireva, bezopasne pa čak i poželjno. No, činjenica je da neke plijesni proizvode toksine, poput mikotoksina, koji su opasni po zdravlje, pa je potrebno biti oprezan pri konzumiranju zaražene hrane.
Je li u redu jesti hranu s plijesni?
Konzumiranje hrane s plijesni nije uvijek sigurno. Kod tvrdih sireva, povrća i voća s debelom korom, možda će biti dovoljno ukloniti plijesan zajedno s rubom čistog dijela. Međutim, kod meke hrane kao što je kruh, džemovi ili meki sirevi, plijesan može prodrijeti dublje i kontaminirati cijelu hranu. U takvim slučajevima najbolje je zbrinuti zahvaćeni proizvod kako bi se izbjegao rizik od gutanja toksina, kao što su već spomenuti mikotoksini štetni za zdravlje.
Plijesni i fermentirana hrana
Određene plijesni igraju ključnu ulogu u proizvodnji sigurne i ukusne fermentirane hrane. Primjeri su sirevi s plijesni kao npr Roquefort, Gorgonzola i Brie koji svoj karakterističan okus dobivaju zahvaljujući gljivicama Penicillium roqueforti a Penicillium camemberti. Drugi primjer je fermentacija suhomesnatih proizvoda kao npr salamagdje plijesni stvaraju zaštitni sloj i utječu na zrenje i okus. U slučaju umak od soje u procesu fermentacije često se dodaje plijesan Aspergillus oryzaešto mu daje dubok umami okus.
Zanimljivo je da su plijesni koje se koriste u proizvodnji sireva s plijesni toliko vrijedna i jedinstvena sirovina da su neki od njih zakonski zaštićeni kao regionalni proizvodi, npr. Hogwarts se mora proizvoditi u Francuskoj. Međutim, treba imati na umu da plijesan koja se spontano razvija na hrani pohranjenoj kod kuće štetna je i ne smije se jesti.
Kako prepoznati štetne plijesni?
Štetne plijesni često su zelene, crne ili bijele boje i mogu ispuštati neugodan miris. Primjeri štetnih plijesni su Aspergillus, Penicillium a Stachybotryskoji stvaraju otrovne tvari kao što su prije spomenuti mikotoksini. Ako primijetite plijesan na hrani koja izgleda ili miriše sumnjivo, najbolje je cijeli zaraženi proizvod ili hranu baciti kako biste izbjegli rizik od trovanja i drugih zdravstvenih problema.
Zdravstveni učinci gutanja plijesni
Konzumiranje plijesni može imati različite zdravstvene učinke ovisno o vrsti plijesni i količini konzumirane hrane. Neke plijesni proizvode mikotoksine koji su štetni za organizam i mogu dovesti do trovanja hranom, oštećenja jetre, bubrega, pa čak i povećanog rizika od raka. Simptomi trovanja plijesni mogu uključivati bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, proljev i alergijske reakcije poput osipa ili otežanog disanja. U rijetkim slučajevima plijesni mogu dovesti do respiratornih infekcija, osobito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Iz tog razloga važno je izbjegavati konzumaciju proizvoda s vidljivim znakovima plijesni kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici.
Kako spriječiti nastanak plijesni na hrani?
Za sprječavanje plijesni na hrani ključno je pravilno skladištenje hrane. Hranu čuvajte na suhom i hladnom mjestu, najbolje u hladnjaku, što usporava rast plijesni. Voće i povrće držite u posebnim posudama kako se brže ne bi pokvarilo. Koristite hermetičke posude za rastresite proizvode poput brašna i krupice. Redovito provjeravajte svoje zalihe i uklonite pokvarenu hranu kako biste spriječili širenje plijesni na druge proizvode.
Zabavne činjenice o plijesnima
Gljivice su odigrale ključnu ulogu u povijesti medicine kada je Alexander Fleming 1928. otkrio penicilin, prvi antibiotik. Fleming je primijetio da plijesan Penicillium notatum suzbija rast bakterija u svojim petrijevim zdjelicama, revolucionizirajući liječenje bakterijskih infekcija i spašavajući milijune života. Ovo otkriće otvorilo je put razvoju suvremenih antibiotika, koji se i danas proizvode na temelju raznih sojeva gljivica.
Međutim, treba ponovno naglasiti da plijesni koje se pojavljuju na hrani u kućnom okruženju sasvim su drugačije i opasne. Konzumacija pljesnive hrane iz kućanstva uvijek je rizik i treba je izbjegavati.
Plijesan na hrani čest je problem koji predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Iako su neke vrste plijesni sigurne, većina bi trebala biti razlog za zabrinutost. Konzumiranje hrane s plijesni može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, poput trovanja ili alergijskih reakcija. Stoga je važno znati kako prepoznati i izbjeći plijesan, kao i kako pravilno skladištiti namirnice kako biste spriječili pojavu plijesni. Zahvaljujući ovim jednostavnim pravilima možemo zaštititi svoje zdravlje i uživati u svježim proizvodima svaki dan.
